Veselite se vijestima o povećanoj potrošnji turista i shodno tome većem iznosu PDV-a koji se slijeva u državnu blagajnu? Ukoliko volite pregledavati dobivene račune iz ugostiteljskih objekata koje posjećujete, lako možete procijeniti njihovo poslovanje. Poigrajte se inspektora i posjetite željeni kafić tri dana za redom u tri različita doba dana, naručite piće koje stoji na većini stolova i spremite račun. Nakon terenske akcije, analizirajte preuzete dokumente.
Za jednostavnost priče, pretpostaviti ćemo da objekt analize koristi jednu blagajnu. Ukoliko je na prvom računu s vremenom od 11:30h broj bio 116, na računu s vremenom od 17:15h 230, a onom od 22:15h 350, pretpostaviti ćemo da je ukupan broj računa u danu 400. Također, prema usporedbama pića na stolovima, uzeti ćemo u obzir prosječan iznos od 35kn po računu. Dakako da će u ranim jutarnjim satima iznos računa biti nešto manji zbog naručivanja kave i vode, a u večernjim satima nešto veći radi većih narudžbi. Isto tako će i zadržavanje tokom jutra biti nešto kraće, a tokom večeri nešto duže, pa ćemo ga pokušati na vlastitom primjeru zaokružiti na 45min. Ukoliko ugostiteljski objekt poslužuje na 15 stolova, jednostavnom računicom dolazimo do podatka od 20 stolova posluženih po satu. Prosječno radno vrijeme na obali kreće se od 7:00 do 24:00, što nam daje 17 radnih sati. Pomnožimo li sate s brojem posluženih stolova po satu i pretpostavljenom cijenom računa po stolu, dolazimo do dnevnog prometa od 11,900 kn.
Zapamtimo iznos od 11,900 kn. Kako zbog poslovične marljivosti u turizmu sezona traje cijelih 45 dana, dolazimo do sezonskog prometa od 535,500 kn. Promoćurniji čitatelj već skače na noge i na sav glas viče “Ali u tom iznosu je sadržan porez na dodanu vrijednost!”. Dragi pažljivi čitatelju, baci još jedan pogled na preuzete račune. Na njima piše kako poduzetnik nije u sustavu PDV-a. Objasnimo što to znači. Svaki poduzetnik (odnosi se na fizičke osobe i obrtnike) koji u poslovnoj godini napravi 85,000 kn ili više prometa na uslugama ili robi koja je oporeziva PDV-om u bilo kojoj stopi, po sili zakona ulazi u sustav PDV-a. Isto tako, ukoliko je obveznik PDV-a i ne napravi promet od spomenutih 85,000 kn, do 15. siječnja godine nakon takve poslovne godine može tražiti izlazak iz sustava PDV-a. Ukoliko to ne napravi, smatra se da je dobrovoljno postao obveznik PDV-a, a tada idućih 5 (pet) godina ne može izaći. Poduzetnik koji tek započinje posao otvaranjem obrta može odabrati hoće li ili neće poslovati u sustavu PDV-a. I tu dolazimo do zapleta naše priče.
Ukoliko je poduzetnik pokrenuo posao početkom godine i nije odabrao da će poslovati u sustavu PDV-a, a radi promet prema opisanom izračunu, nema obvezu izlaznog PDV-a od 100,000 kn. Naravno, nema pravo niti odbiti pretporez u iznosu od cca 30,000 kn (prosječna ugostiteljska marža iznosi 300%), pa u konačnici državni proračun zakida za bar 70,000 kn. Iduće poslovne godine poduzetnik će morati po sili zakona postati obveznik PDV-a, ali što ga sprečava otvoriti obrt na ženino ime te ponoviti cijelu priču? Naravno, ništa. Dok tako drugu godinu posluje na ženino ime, prvotni obrt igrom slučaja radi ukupan promet ispod 85,000 kn te po zakonu ima pravo prestati biti obveznikom PDV-a za sljedeću godinu.
Što država ima od svega toga? Ništa. Doprinosi za obrtnika su cca 1,850 kn mjesečno, porez na tvrtku 1,000 kn godišnje, ostali nameti i sitnice cca 500 kn mjesečno. Porez na dohodak sveden je na najmanju moguću mjeru na više načina, od neprijavljivanja (dijela) prometa do plaćanja nepostojećih usluga. Poduzetnik koji posluje na opisani način nije direktno oštetio gosta, ali iskorištava sporost i neučinkovitost državnog aparata te radi nedopuštenu tržišnu utakmici svima ostalima koji igraju po pravilima.
Za zabavu provjerite pokoji račun, upišite OIB vlasnika u obrtni registar i pogledajte gdje je registriran obrt koji upravlja kafićem. I prebrojite kafiće na rivi u mjestu gdje ljetujete, pa pomnožite taj broj s onih 70,000 kn. Zanimljivo, zar ne?
Na kraju treba skinuti kapu onima koji su smislili opisanu shemu. Nama ostalima je preostalo pogladiti se po magarećim ušima.
